Javna nabavka je strateški instrument u paketu mera ekonomske politike svake države. Evropska unija kontinuirano prati efekte sprovodjenja javnih nabavki jer joj je cilj da postupci javnih nabavki budu što transparentniji, efikasniji i odgovorniji. U skladu sa tim nova generacija direktiva o javnim nabavkama, donetim 2014., pruža okvir za mnogo fleksibilnije javne nabavke. Tim se direktivama pojednostaljuju postupci javnih nabavki jer je težnja da se poboljša pristup malih i srednjih preduzeća javnim nabavkama. Cilj ovih direktiva je dobiti što veću vrednost za javni novac kao i postići bolje rezultate u pogledu društvenih i drugih ciljeva javnih politika povećavajući pritom efikasnost javne potrošnje. Takođe jačim i preciznijim odredbama o integritetu i transparentnosti nastavlja se dalje suzbijanje korupcije i prevara.

Iako se direktivne sporo prenose u praksu, kako u evropskim zemljama tako i u Srbiji, ovaj moderni pravni okvir je dao osnovu za dalje utvrđivanje konkretnih područja u kojima bi poboljšani postupci  javnih nabavki znatno doprineli povećanju konkurentnosti i efikasnosti. Pored toga, država ne koristi mogućnosti javnih nabavki kao strateškog mehanizma kojim se mogu podržati održivi ciljevi socijalne politike i inovacija.

Iz tih razloga Evropska komisija je utvrdila konkretna područja u kojim se promenama može pozitivno uticati na način na koje se troše javna sredstva u državama članicama, kao u državama koji su postupku približavanja članstvu u EU, a time i dodatno doprineti ekonomskom rastu i otvaranju novih radnih mesta. Komisija naročito ističe neophodnost promeni kulture u postupcima javnih nabavki, a da bi se to desilo neophodna je velika politička odgovornost na svim nivoima vlasti i korenita promena načina sprovođenja javnih nabavki.

Dok se u Srbiji i dalje čeka novi Zakon o javnim nabavkama, na nivou EU brojne inicijative pokrenute proteklih godina počelo je da donosi značajne rezultate. Tako je npr. u Francuskoj uspostavljena Državna uprava za javnu nabavku radi definisanja državne politike javne nabavke i pružanja obuke ponuđačima, u Irskoj je uspostavljeno telo za javnu nabavku sa mandatom za poboljšanje upravljanja javnom potrošnjom primenom podataka o kretanjima na tržištu i drugih podataka o nabavkama, u Italiji je stvaranjem kordinacionog tela za utvrđivanje potreba i postupaka za javnu nabavku zasnovanu na saradnji  postignuta prosečna ušteda od 23%, u Slovačkoj je uspostavljen registar ugovora koji omogućuje javni pristup svim ugovorima koja su sklopila državni organi i institucije, čime se povećava transparentnost i omogućava javni nadzor.

Posebno treba napomenuti da se promene mogu pokrenuti i odozdo prema gore, a za to je najbolji primer tzv. Amsterdamski pakt, dokument koji je nastao na neformalnom sastanku EU ministara odgovornim za urbana pitanja. Taj dokument promoviše široka partnerstva u cilju osmišljavanja uravnoteženog, održivog i integrisanog pristupa za suočavanje s izazovima gradova. Javna nabavka jedan je od ključnih načina da se to postigne, što uključuje i inovativnu, zelenu i odgovornu javnu nabavku.

Uočeno je da se konstanto smanjuje broj ponuđača u postupcima javnih nabavki, što dodatno potvrđuje činjenicu da ponuđači imaju problema u pogledu pristupa tržištima javnih nabavki. Na evropskom nivou malim i srednjim firmama dodeljuje se samo 45% vrednosti javnih nabavki čija vrednost prelazi pragove EU, što je znatno manje od njihovog udela u ekonomiji

Da bi javne nabavke bile što efikasnije u praski  Evropska komisija ističe potrebu za snažnom i širokom političkom odgovornošću na svim nivoima vlasti. Postoji znatan potencijal za poboljšanje ako vlasti postanu proaktivnije, ako se obavežu da će se ozbiljno pozabaviti tim pitanjem  i da se  javne nabavke  neće shvatati  kao administrativna obaveza. Evropska komisija takođe predlaže široko partnerstvo za prelazak na efikasan, transparentan, digitalan i pametan sastav javne nabavke koji će u potpunosti odgovarati izazovima današnjeg dinamičnog okružanja. Ta novostvorena partnerstva bi mogla ukljčiti sledeće aktere i aspekte:

Nacionalna državni organi mogli bi bolje organizovati javne nabavke oblikovanjem jasnih nacionalnih strategija javnih nabavki, osiguravanjem efikasnije koordinacije na nacionalnom i regionalnom nivou, osiguravanjem jasnih pravila i praktičnih smernica, razmenom primera dobre prakse, uspostavljanjem centara za podršku kompetencija i centralizovanih tela za nabavke, većom transparentnošću te brzim, nezavisnim i nepristranim postupcima revizije.

Regionalni i lokalni državni organi  mogla bi više sarađivati i zajedničko sprovoditi nabavke, i to  strateške i digitalne nabavke, te profesionalizovati  ponuđače.

Ponuđači i njihova udruženja mogli bi izradom modela za evaluaciju za objektivnu analizu različitih rešenja pokrenuti  veće učešće u postupcima  javnih nabavki. Postupci revizije trebali bi se primenjivati na odgovoran način. Prethodna provera tržišta važan je korak za poboljšanje stručnosti javne nabavke i trebala bi uključivati i mala i srednja poduzeća.

Građani: U mnogim se lokalnim zajednicama sve veća pažnja  pridaje participativnom pristupu kreiranja budžeta i lokalnih politika. Novinari i javnost trebali bi da koriste raspoložive podatke za sprovođenje javnog nadzora javnih nabavki i za pozivanje na odgovornost u slučaju utvrđenih nepravilnosti. Tu naročito veliki značaj imaju organizacije civilnog društva i predstavnici akademske zajednice.

ŠEST STRATEŠKIH PRIORITETA

Evropska komisija  je utvrdila šest prioritetnih područja u kojima jasne i konkretne mere mogu pretvoriti javne nabavke u snažan instrument u paketu mera ekonomske  politike, i to:

  • Veća primena strateških javnih nabavke

Strateška javna nabava trebala bi imati veću ulogu u načinu na koji središnje i lokalne vlasti reaguju na društvene, ekološke i ekonomske izazove. Uključivanje kriterijuma inovativnosti i ekologije te socijalnih kriterijuma, ili kvalitativnih procena (ekonomski najpovoljnije ponude) kao i nabavka inovativnih rešenja u predtržišnoj fazi zahtevaju ne samo vrlo kompetentne naručioce nego i pre  svega političku viziju i političku odgovornost. Neke su evropske države kriterijume ekonomski najpovoljnije ponude, uključujući kriterijume zelene javne nabavke, učinile obaveznim u svojim postupcima javnih  nabavki. Druge bi države mogle razmotriti utvrđivanje dobrovoljnih ciljeva za praćenje primene strateških  javnih  nabavki. U svakom slučaju, za postizanje najboljih rezultata u javnim nabavkama  treba primenjivati strateške kriterijume. To se može omogućiti sveobuhvatnom praktičnom podrškom, kao što je uspostavljanje jasnih standarda, metodologija za referentne vrednosti, redovno ažuriranje oznaka i kriterijuma ocenjivanja te dostupnost baze podataka o dobrim praksama.

  • Profesionalizacija naručilaca

Za pokretanje promena potrebni su ljudi s pravim veštinama. Nedovoljna profesionalnost naručilaca  sastavni je problem u mnogim državama. Jačanje veština i znanja u svim fazama postupka javne nabavke, uključujući i e-veštine, od ključne je važnosti. Promena kulture i veća primena strateške javne nabavke iziskuju širu primenu fleksibilnih praksi, poznavanje tržišta i inovativne alate. Javni sektor mora uspostaviti sveobuhvatnu strategiju kako bi se sprečila tendencija izbegavanja rizika i radi privlačenja, osposobljavanja i razvoja talenata i veština u postupcima  javnoj nabavki.

  • Bolji pristup za mala i srednja preduzeća  javnim nabavkama

Mala i srednja preduzeća ključna su za stvaranje radnih mesta, rast i inovacije, ali imaju poteškoće u učestvovanju u postupcima javnih nabavki. Njima se danas dodeljuje oko 45 % ukupne vrednosti javnih nabavki čija vrednost premašuje pragove EU-a i u kojima učestvuju samostalno ili kao zajednički ponuđači ili podizvođači. Direktive iz 2014. uključuju mere kojima bi se trebao olakšati pristup preduzeća, uključujući MSP-e, javnim nabavkama. O tim boljim prilikama za mala i srednja preduzeća u oblasti javnih nabavki trebalo bi bolje obavestiti javnost, preduzeća i naručioce. Cilj je povećati broj  malih i srednjih preduzeća u javnim  nabavkama u skladu s njihovim ukupnim učešćem u ekonomiji.

  • Veća transparentnost, integritet i bolji podaci

Digitalna transformacija, sve veća količina podataka i dostupnost standarda za upravljanje otvorenim podacima prilike su  za ukazivanje na korupciju  u javnim  nabavkama. Trebalo bi omogućiti bolje i dostupnije podatke o javnim  nabavkama  jer oni nude brojne mogućnosti za bolju procenu rezultata politika javnih nabavki, bolju interakciju i oblikovanje budućih strateških odluka. Dostupne inforamcije o javnim nabavkama moraju dati kvalitetne podatke, ali još je važnije da kreatori  politika upotrebe te podatke i podele ih s drugim zainteresovanim stranama. Oni su i način za otkrivanje nepravilnosti. Na nivou EU-a Komisija će predložiti nove e-obrasce  za bolje prikupljanje podataka.

Pristup podacima o javnim nabavkama trebao bi omogućiti dijalog s civilnim društvom i podići nivo odgovornosti vlada. U tu se svrhu snažno preporučuje uspostavljanje javno dostupnih registara ugovora, čime će se omogućiti transparentnost u pogledu dodeljenih ugovora i njihovih izmena.

Direktive o javnoj nabavi nude brojne mogućnosti za prelazak na potpuno transparentne postupke javnih nabavki u kojima nema korupcije, kao što je uvođenje obavezne e-nabave i jačanjem odredaba o sukobu interesa  ili proširenjem razloga za isključenje ponuđača. Svest o tim mogućnostima treba ojačati na svim nivoima vlasti.

S obzirom da je i dalje prisutno tajno dogovaranje u postupcima javnih nabavki, Komisija će pripremiti smernice za primenu novih direktiva EU-a o javnim nabavkama u pogledu razloga za isključenje zbog tajnog dogovaranja.

  • Podsticanje digitalne transformacije javnih nabavki

Nove digitalne tehnologije pružaju brojne prilike za pojednostavljenje postupka javne nabavke uvođenjem elektronske javne nabave. Direktivama o javnim  nabavkama predviđa se uvođenje obaveznog elektronskog podnošenja ponuda. Međutim, prednosti e-nabavke će se iskoristiti samo ako se u čitavom procesu javne nabavke sprovede digitalna transformacija. To uključuje brojne faze, od planiranja, obaveštavanja i podnošenja do izdavanja računa, plaćanja i arhiviranja.

Nove tehnologije pružaju mogućnost da se temeljno preispita način na koji su ustrojeni postupci javnih nabavki i relevantni delovi javne uprave. To je jedinstvena prilika za preoblikovanje državne uprave i  postizanje digitalne transformacije.

  •    Saradnja za zajedničku javnu nabavku

 

Objedinjavanje javnih  nabavki počelo se primjenjivati širom Evropske unije. Sve više se stvraju tela koja sprovode javne nabavke uključujući premientu strateškog pristupa Pritom stvaraju mogućnost povećanja uticaja naručilaca , što je neophodno na određenim tržištima kojima dominira mali broj tržišnih subjekata. Zavisno od situacije, ta tela za javne nabavke  mogu se uspostaviti s mandatom na nacionalnom nivout , usmeriti se na pojedine sektore (poput zdravstva ili informativnih tehnologija) ili se specijalizovati  za regionalne ili lokalne javne nabavke. Njihova uloga u standardizaciji postupaka javnih  nabavki  i njihov uvid u tržište predstavljaju ključni element za profesionalizaciju javnih uprava  i omogućavanje  postupaka koji pogoduju malim i srednjim preduzećima.

Direktive Evropske unije jasno pokazuju da su javne nabavke i dalje ključni instrument za ostvarivanje politika. S obzirom na deo koji se odnosi na javne nabavke u javnim rashodima, jasno je da se upotrebom strateškog  pristupa mogu ostvariti svi ključni rezultati politika, kako lokalnih i regionalnih, tako i nacionalnih.

Da li će Srbija svoj Zakon o javnim nabavkama doneti pukim prepisivanjem Direktiva EU ili će ga  iskoristiti za stvaranje poštenijeg društva zasnovanog na jednakim mogučnostima, održivom privrednom rastu i održivim javnim finansijama, poboljšanoj konkurentnosti i transnparetnosti i nultoj tačkoj tolerancije prema korupcijam ostaje da vidimo.

Koalicije