Ne samo da su, pored rashoda za plate, javne nabavke oblast sa najviše nepravilnosti, već državni revizori, koji kontrolišu oko 11.000 subjekata (opštine, gradovi, javna preduzeća, ministarstva, škole...), revidiraju takvu potrošnju ne samo u jednoj već u bar dve godine. Sa druge strane, kako ovaj problematičan sistem od samog početka ne menja svoje karakteristike, tendencije zakonadavca su povećanje pragova, odnosno iznosa do kojih ne mora da se primenjuje Zakon o javnim nabavkama i da se novac poreskih obveznika troši bez kontrole i transparentnosti.

Nedavne je u svim medijima odjeknula vest da je policija u saradnji sa Odeljenjem za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u saradnja sa posebnim Odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog turžilaštva u Nišu, uhapsila nadležne odgovorne organe u jednom lokalnom komunalnom preduzeću, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo zloupotreba službenog položaja.

Prema sumnjama, kako se navodi u zvaničnom saopštenju, oni su ugovor o nabavci usluga, licenciranje firme i zaposlenih za samozaštitnu delatnost, dodelili jednom preduzeću iz Beograda, tako što su postupak nabavke usluga procenjene vrednosti oko 1.000.000 dinara podelili na tri postupka nabavke usluga na koje se Zakon ne primenjuje, navodi se u saopštenju za medije. Drugim rečima, “cepkali“ su postupak da ne bi morali da primene zakon. Osumnjičeni su, kako je dodato, uhapšeni i privedeni nadležnom tužiocu. Biće interesantno ispratiti ovaj postupak, ali poznavaoci prilika ne očekuju mnogo kada je u pitanju sankcionisanje ovakvih dela – jedno zbog visine iznosa, a drugo zbog dugih sudskih postupaka, pa je moguće očekivati zastaru ili nešto slično. Poznavaoci prilika znaju i to da gotovo nema onih koji ovakvo „krivično delo” nisu počinili, koji u ime građana i za račun građana raspolažu javnim budžetima, a kako smo već rekli, ima ih u Srbiji oko 11.000.

Kako je u saopštenju tema javne nabavke na lokalu, a bavićemo se u nastavku  takođe svežim podacima, iznećemo detalje iz dve lokalne samouprave, čisto da ilustrujujemo, odnosno opravdamo naslov.

Užičkom centru za ljudska prava i demokratiju je u proteklim godinama u fokusu bio sistem javnih nabavki na lokalnom nivou u nekoliko opština i gradova u zapadnoj Srbiji.

U nastavku predstavljamo dva izveštaja o reviziji teritorijalno bliskih javnih organizacija, tačnije jednog javnog preduzeća i agencije. U pitanju su, tačnije, delovi izveštaja koje su obavili državni revizori i objavili na sajtu institucije. Međutim, o ovim izveštajima javnost nije informisana, a iole upućeni u sistem javnih nabavki i javne finansije videće da su nepravilnosti različitog karaktera, repetitivne i štetne.

Izveštaj o reviziji pravilnosti poslovanja Javnog komunalnog preduzeća „12. septembar“, Bajina Bašta u delu koji se odnosi na troškove zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda za 2019. godinu i javne nabavke za 2018. i 2019. godinu

Obrazloženje državnih revizora za potrebe započinjanja revizija u javnim preduzećima

U revizijama javnih preduzeća koje su obavljene u prethodnim godinama utvrđene su značajne nepravilnosti u primenjivanju zakonske regulative kojima su propisane zarade u javnom sektoru, a koje se odnose na usaglašenost opštih akata preduzeća sa opštim i posebnim kolektivnim ugovorom, obračun i isplatu zarada, naknada zarada i drugih primanja koja nisu vršena u skladu sa Zakonom o radu, zapošljavanje suprotno Zakonu o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru, kao i nepridržavanje odredaba Zakona o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava. Javna preduzeća planiraju i sprovode postupke javnih nabavki, ali je u prethodnom periodu utvrđeno da postoje nabavke za koje se izdvajaju značajna javna sredstva, a koje nisu ni planirane, niti se sprovodio bilo kakav postupak shodno važećim propisima ili, ako se sprovodio neki od postupaka javnih nabavki on je često bio nepotpun, pogrešan i neodgovarajući u smislu primene propisanih procedura.

U rezimeu državni revizori navode da su kod preduzeća „12. septembar“, Bajina Bašta u postupcima javnih nabavki dobara i usluga ugovorene vrednosti od 92,7 miliona dinara utvrđene su nepravilnosti u primeni Zakona o javnim nabakama.

U uzorkovanim postupcima javnih nabavki ugovorene vrednosti od 92.733.000 dinara koje čine: osam postupaka javnih nabavki u otvorenom postupku i devet javnih nabavki male vrednosti utvrđene su nepravilnosti u primeni Zakona o javnim nabavkama. Procenjena vrednost javnih nabavki nije zasnovana na stvarno sprovedenom ispitivanju, istraživanju tržišta predmeta javne nabavke, koje uključuje proveru cene, kvaliteta, perioda garancije, održavanja i slično i koja je validna u vreme pokretanja postupka, što nije u skladu sa članom 64 stav 3 Zakona o javnim nabavkama.

U javnim nabavkama ukupne ugovorene vrednosti 76.208.000 dinara utvrđene su nepravilnosti u sadržini konkursne dokumentacije.

Svi sporni postupci javnih nabavki tiču se nabavki mehanizacije i, posredno ili ne, životne sredine

U uzorkovanim postupcima javnih nabavki su: nabavka električne energije u 2018. i 2019. godine, nabavka goriva i maziva takođe u dve godine, nabavka materijala za održavanje voznog parka i mehanizacije, nabavka bagera, nabavka goriva i maziva, nabavka materijala za održavanje voznog parka i mehanizacije, Nabavka grejdera, usluge hvatanja pasa, usluge hvatanja pasa i nabavka specijalnog vozila Woma, ukupne ugovorene vrednosti od 76.208.000 dinara sadržina konkursne dokumentacije nije bila u potpunosti usklađena sa Zakonom o javnim nabavkama.

U dva postupka javnih nabavki ukupne ugovorene vrednosti 16.112.000 dinara utvrđene su nepravilnosti kod sadržine Odluke o dodeli ugovora i Zapisnika o otvaranju ponuda.

U uzorkovanim postupcima javnih nabavki goriva i maziva i nabavka materijala za održavanje voznog parka i mehanizacije u odluci o dodeli ugovora nije navedena procenjena vrednosti javne nabavke za svaku partiju ili sadrži netačan podatak o vrednosti ponude, a u Zapisniku o otvaranju ponuda takođe nije navedena procenjena vrednosti javne nabavke za svaku partiju.

U postupku javne nabavke ugovorene vrednosti 2.230.000 dinara nije odbijena ponuda ponuđača iako nije dostavio dokaz o ispunjenju obaveznog uslova.

Tkođe, u uzorkovanoj javnoj nabavci iz 2018. usluga izrade projektne dokumentacije - za fekalnu kanalizaciju na Кaluđerskim Barama izabrani ponuđač nije dostavio dokaz o ispunjenju obaveznog uslova predviđenog konkursnom dokumentacijom. Preduzeće uprkos tome nije odbilo ponudu i ako je članom 106 Zakona o javnim nabavkama propisano da će naručilac odbiti ponudu ako ponuđač ne dokaže da ispunjava obavezne uslove. Takođe u zaključenom ugovoru broj 1272 od 5. septembra 2018. godine nije naveden podizvođač iz ponude što nije u skladu sa članom 80 stav 3 Zakona o javnim nabavkama.

Preduzeće je nabavljalo dobra i usluge u iznosu od 3.888.000 dinara u 2018. i 2019. godini bez sprovođenja postupaka javnih nabavki iako nisu postojali razlozi za izuzeće.

Nabavke u 2018. godini su vršene za beton u iznosu od 977.000 dinara, popravka buldožera u iznosu od 663.000 dinara, građevinski materijal u iznosu od 911.000 dinara i u 2019. godini popravka kamiona u iznosu od 1.337.000 dinara bez sprovođenja postupaka javnih nabavki iako nisu postojali razlozi za izuzeće.

Državni revizori su preduzeću dali niz preporuka, od toga da internim aktom obuhvatnije uredi način planiranja, sprovođenja postupka javne nabavke i praćenja izvršenja ugovora o javnoj nabavci, način planiranja i sprovođenja nabavki na koje se zakon ne primenjuje.

Jedan od pet prioriteta označenih pod visok je da preduzeće internim aktom obuhvatnije uredi način planiranja, sprovođenja postupka javne nabavke i praćenja izvršenja ugovora o javnoj nabavci, način planiranja i sprovođenja nabavki na koje se zakon ne primenjuje.

Izveštaj o reviziji pravilnosti poslovanja Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije a.d. Užice za 2018. i 2019. godinu u delu koji se odnosi na javne nabavke i odobrene kredite radi podsticanja izvoza.

Slično kao kod javnih preduzeća, državni revizori su kao povodom za obavljanje revizije nabavki različitih organa naveli sledeće:

U revizijama korisnika javnih sredstava koje su vršene u prethodnim godinama utvrđene su značajne nepravilnosti u primenjivanju zakona kojima su uređene javne nabavke, a koje su se odnosile na: - Nepreduzimanje potrebnih mera prilikom planiranja, sprovođenja i izveštavanja o postupcima javnih nabavki; - Sprovođenje postupaka javnih nabavki, zaključenje ugovora i izmene zaključenih ugovora nisu vršeni u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama; - Nabavka dobara, usluga i radova, vršena je bez sprovođenja postupka javne nabavke, a da nisu postojali razlozi za izuzeće od primene Zakona o javnim nabavkama i dr.

Izvršene su nabavke dobara i usluga u iznosu od 99,89 miliona dinara u 2018. godini i 89,98 miliona dinara u 2019. godini bez primene Zakona o javnim nabavkama, iako nisu bili ispunjeni uslovi za primenu izuzetaka propisanih u čl. 7, 7a, 39 st. 2, 122 i 128 ovog zakona. Agencija je u šest postupaka javnih nabavki dobara i usluga sačinila konkursnu dokumentaciju koja nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Internim aktima Agencije nije precizno uređeno postupanje organa Agencije, niti dokumentacija u određenim postupcima odobravanja kreditnih aranžmana. Agencija je u periodu 2018-2019. godine odobrila najmanje sedam kratkoročnih kredita u iznosu od 2,04 miliona evra klijentima odnosno dužnicima koji su na dan 31. decembar 2019. godine, na osnovu kriterijuma uređenih Politikom i procedurama za upravljanje kreditnim rizikom klasifikovani u poslednju „D“ kategoriju uz sredstva obezbeđenja koja internim aktima Agencije, po kvalitetu, nisu klasifikovana kao adekvatna. Agencija nije u skladu sa zaključenim ugovorima, odnosno sporazumom i internim aktima Agencije, preduzela mere i radnje radi naplate dospelih potraživanja i zaštite interesa Agencije u tri slučaja. Nisu prezentovani dokazi da je kontrola namenskog korišćenja 20 kredita, vršena na način uređen aktima Agencije.

Agencija je donela godišnji plan javnih nabavki za 2018. i 2019. godinu i interni akt o bližem uređenju postupka javne nabavke, ali Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova nije odredila radno mesto u okviru kojeg će se obavljati poslovi javnih nabavki niti je Upravi za javne nabavke dostavljala kvartalne izveštaje u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Agencija je donela godišnji plan javnih nabavki za 2018. i 2019. godinu u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Plan javnih nabavki za 2018. godinu nije objavila u propisanom roku. Agencija je donela godišnji plan javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama koji je izmenila dva puta za 2018. godinu i dva puta za 2019. godinu. Plan javnih nabavki za 2018. godinu nije objavila na Portalu javnih nabavki u roku od deset dana od dana donošenja, što nije u skladu sa članom 51 Zakona o javnim nabavkama. 1.1.2. Agencija je donela i objavila interni akt o bližem uređenju postupka javne nabavke. Agencija je donela Pravilnik o bližem uređenju postupka javne nabavke od 16. oktobra 2015. godine, koji je u postupku revizije objavila na svojoj internet stranici, u skladu sa članom 22 Zakona o javnim nabavkama.

Agencija nije dostavljala Upravi za javne nabavke tromesečne izveštaje o sprovedenim postupcima nabavki na koje se Zakon o javnim nabavkama ne primenjuje.

Pored toga, Agencija nije dostavljala Upravi za javne nabavke tromesečne izveštaje o sprovedenim postupcima nabavki na koje se Zakon o javnim nabavkama ne primenjuje, što nije u skladu sa članom 132 stav 2 tačka 2 Zakona o javnim nabavkama. Tromesečne izveštaje koji se odnose na sprovedene postupke javnih nabavki, Agencija je dostavljala na propisan način.

Agencija je u šest postupaka javnih nabavki dobara i usluga ukupne procenjene vrednosti od 22,85 miliona dinara sačinila konkursnu dokumentaciju, koja nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Agencija je u konkursnoj dokumentaciji odredila dodatni uslov za učešće u jednom postupku javne nabavke koji nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Agencija je sačinila konkursnu dokumentaciju za javnu nabavku usluga održavanja poslovne aplikacije procenjene vrednosti od 4,7 miliona dinara, u kojoj je odredila dodatni uslov za učešće u postupku javne nabavke, u pogledu minimalnog godišnjeg prihoda koji se traži od ponuđača, a koji je veći od dvostruke procenjene vrednosti javne nabavke, što nije u skladu sa čl. 76 stav 6, 77 stav 2 a u vezi sa članom 10 Zakona o javnim nabavkama.

U tehničkoj specifikaciji naveden je tip dodatne opreme, bez navođenja reči „ili odgovarajuće“. Agencija je sačinila konkursnu dokumentaciju za nabavku novih putničkih vozila putem operativnog lizinga procenjene vrednosti od 10 miliona dinara u kojoj je u tehničkoj specifikaciji naveden tip dodatne opreme, bez navođenja reči „ili odgovarajuće“, što nije u skladu sa odredbama člana 72 stav 4 Zakona o javnim nabavkama kojim je regulisano da navođenje elemenata poput robnog znaka, patenata, tipa ili proizvođača mora biti praćeno rečima „ili odgovarajuće“.

. U tehničkim specifikacijama koje su sastavni deo konkursne dokumentacije nisu određene količine dobara i usluga kod četiri javne nabavke. U tehničkim specifikacijama koje su sastavni deo konkursne dokumentacije kod dve javne nabavke kancelarijskog materijala ukupne procenjene vrednosti od 3,15 miliona dinara nisu određene količine dobara, a kod dve javne nabavke ukupne procenjene vrednosti od 5 miliona dinara nije određen obim usluga posredovanja pri kupovini avio karata, drugih putnih karata i rezervacija hotelskog smeštaja, što nije u skladu sa članom 61 stav 4 tačka 5 Zakona o javnim nabavkama..